Nezakonito odlaganje velikih količina otpada u Gospiću nije samo lokalni okolišni problem. Ono pokazuje kako organizirani kriminal može iskoristiti prekogranični promet otpada, neujednačena pravila među državama članicama i slabosti u nadzoru kako bi ostvario profit, dok posljedice takvog djelovanja ostaju građanima i lokalnim zajednicama.
Zato predlažem tri konkretne mjere: uspostavljanje stalne specijalizirane operativne jedinice za prekogranični kriminal povezan s otpadom u sklopu Europola, mehanizam brze europske pomoći u sanaciji te učinkovitiju kolektivnu pravnu zaštitu za građane koji su pretrpjeli štetu.
„Na razini Europola potrebno je uspostaviti stalnu specijaliziranu operativnu jedinicu za prekogranični kriminal povezan s otpadom, koja bi povezivala policijska, carinska, okolišna i financijsko-obavještajna tijela država članica. Takva jedinica mora biti usmjerena na otkrivanje i razbijanje kriminalnih mreža koje koriste legalne tokove gospodarenja otpadom za nezakonito premještanje, lažno deklariranje, prikrivanje podrijetla ili nezakonito odlaganje otpada u drugim državama članicama.“
Borba protiv takvog kriminala ne može se svesti samo na kontrolu pojedinačnih pošiljki. Potrebno je povezati podatke o izvoznicima, prijevoznicima, posrednicima, primateljima i postrojenjima za obradu otpada, ali i pratiti financijske tokove i stvarne vlasnike društava uključenih u prekogranični promet otpadom. Na taj način nadležna tijela mogu ranije prepoznati obrasce koji upućuju na organizirani kriminal i djelovati prije nego što nastane šteta velikih razmjera.
Drugi dio mojeg prijedloga odnosi se na situacije u kojima je nezakonito odloženi otpad već otkriven i predstavlja ozbiljnu opasnost za zdravlje ljudi ili okoliš. Ako pogođena država članica nema dovoljno kapaciteta za hitnu sanaciju, mora postojati mogućnost brze europske pomoći.
„Trošak sanacije ne smije pasti na građane. Oni koji su nezakonitim postupanjem s otpadom ostvarili korist moraju snositi troškove nastale štete i sanacije.“
Jednako je važno osigurati učinkovitu pravnu zaštitu građana koji zbog nezakonitog postupanja s otpadom pretrpe imovinsku ili neimovinsku štetu. Zato zagovaram snažniji europski mehanizam kolektivne pravne zaštite kojim bi se oštećenim građanima omogućilo da putem kvalificiranih subjekata zajednički traže naknadu štete od odgovornih gospodarskih subjekata.
„Nije prihvatljivo da svaki građanin pojedinačno godinama traži pravdu pred sudovima. Europska pravila moraju omogućiti učinkovitu kolektivnu zaštitu građana i jasno utvrditi odgovornost onih koji su od nezakonitog postupanja s otpadom ostvarivali korist.“
Europski fondovi pritom trebaju pomoći državama članicama u razvoju nadzornih i sanacijskih kapaciteta, osobito tamo gdje postoje ozbiljni prekogranični okolišni rizici. Europskim sredstvima možemo financirati potrebnu opremu, sustave nadzora i hitne mjere sanacije, ali javni novac ne smije trajno preuzimati trošak koji pripada počiniteljima.
