'U Izvješću Europski parlament snažno podupire pristup Republike Hrvatske schengenskom području ističući između ostalog i njegovu važnost za daljnju integraciju, poticanje kohezije i premošćivanje jazova između država članica. Osim toga, u Izvješću se podsjeća da je Europska komisija još 22. listopada 2019. utvrdila da je Hrvatska osigurala sve potrebne uvjete za potpunu primjenu schengenskih pravila i standarda. Kako bih osigurao dodatnu podršku Europskog parlamenta Republici Hrvatskoj, zajedno s kolegama zastupnicima podnio sam i amandman na tekst Izvješća kojim ukazujem na opetovanu ocjenu Europske komisije o spremnosti Republike Hrvatske za primjenu pravnih pravila schengenske pravne stečevine' - naveo je Sokol te je podsjetio na izazove s kojima se Europska unija suočava kad je u pitanju pravilno funkcioniranje Schengena.
'Uslijed povećanog migracijskog pritiska i pandemije uzrokovane pojavom bolesti COVID-19, države članice počele su uvoditi nadzor svojih unutarnjih granica. Takav je nadzor od 2015. pa do danas uveden čak 268 puta, dok je usporedbe radi, u razdoblju od 2006. do 2014. sustav nadzora unutarnjih granica uveden tek 35 puta. Ne osporavajući pravo država članica na uvođenje takvog nadzora, u Izvješću podsjećamo da isto mora biti korišteno kao krajnja mjera, proporcionalno naravi potrebe za uvođenjem i vremenski ograničeno.' - ističe Sokol.
Europski parlament u prijedlogu Izvješća potvrdio je i spremnost da nakon savjetovanja s Vijećem izrazi svoje mišljenje o punoj primjeni odredaba schengenske pravne stečevine u Hrvatskoj. Konačnu odluku o pristupanju donijet će Vijeće, u skladu s Aktom o pristupanju. Podsjetimo, zastupnici će o tekstu Izvješća glasovati sutra kada će biti poznati i rezultati glasovanja o amandmanu kojeg je Sokol zajedno s kolegama zastupnicima uložio na prijedlog teksta Izvješća.
