×

Hrvatska ima svako pravo zaštititi prošek kao svoj autohtoni proizvod

17.02.2022

U sklopu rasprave koja se održala na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta u Strasbourgu na temu jačanja sustava zaštite oznaka ZOI (zaštićena oznaka izvornosti) i ZOZP (zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla) u EU-u nakon slučaja Prosecco/Prošek, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, doc. dr. sc. Tomislav Sokol istaknuo je da hrvatski prošek i talijanski prosecco ne spadaju u istu skupinu vina, a da Hrvatska ima snažan povijesni i pravni legitimitet za priznavanje tradicionalnog izraza prošek na razini Unije.

Cilj sustava kvalitete EU-a je zaštititi nazive određenih proizvoda radi promicanja njihovih jedinstvenih karakteristika povezanih s njihovim zemljopisnim podrijetlom i tradicionalnim umijećem i vještinama. Na taj način jača se povjerenje potrošača i omogućuje im se da lakše prepoznaju kvalitetne proizvode, a proizvođačima se pomaže da svoje proizvode bolje plasiraju.

„Rasprava o razlikama i sličnostima hrvatskog prošeka i talijanskog prosecca vodi se u EU institucijama od razdoblja pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, te talijanska strana sustavno opstruira zaštitu izvornosti prošeka i njegovo pozicioniranje na europskoj vinskoj karti i tržištu. Talijanske tvrdnje da je prošek novi proizvod odnosno kopija njihovog prosecca te da zbog toga postoji rizik dovođenja potrošača u zabludu kao i nelojalne konkurencije, su u potpunosti deplasirane i netočne“ – naglasio je zastupnik Sokol.

Hrvatsko-talijanski spor oko prošeka traje od vremena pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, kad su talijanski proizvođači prosecca prisilili Hrvatsku na odricanje oznake prošek. Nakon što je Ministarstvo poljoprivrede ponovno podnijelo zahtjev za priznavanje tradicionalnog izraza prošek, isti je prihvaćen od strane Europske komisije u srpnju 2021. Zahtjev je potom objavljen u Službenom listu EU u rujnu 2021., a konačna odluka Komisije očekuje se tijekom ove godine.

„Hrvatski prošek je gusto i slatko vino koje spada u kategoriju desertnih dok je talijanski prosecco lagano pjenušavo vino. Budući da se radi o dva proizvoda različite boje, mirisa i cijene, različite tradicije i običaja konzumacije, protest talijanske strane je bespredmetan. Naprosto ne postoje dodirne točke u okusu, načinu proizvodnje niti vrsti grožđa u usporedbi ova dva proizvoda te prošek ima neprocjenjivo značenje u višestoljetnoj povijesnoj i enološkoj tradiciji Hrvatske“ – obrazložio je zastupnik Sokol.

„Pozdravljam činjenicu što je Komisija u svom pisanom očitovanju na pitanje talijanske zastupnice u rujnu 2021. zauzela razumno stajalište i dala do znanja da homonimija, odnosno sličnost naziva, nije dovoljna za odbacivanje hrvatskog zahtjeva te da posebno s obzirom na lokalnu i tradicionalnu uporabu, homonimi u tom smislu mogu koegzistirati. Također, drago mi je da je Komisija nedavno objavila hrvatski zahtjev za zaštitu tradicionalnog izraza „Prošek“ u Službenom listu EU te traje postupak donošenja konačne odluke.“ – istaknuo je zastupnik Sokol.

Sokol se od početka svog mandata u Europskom parlamentu, naročito kroz svoj radu u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO) Europskog parlamenta beskompromisno bori za prava hrvatskih proizvođača i potrošača.

„S obzirom na navedeno, odgovorno tvrdim da hrvatski prošek i talijanski prosecco ne spadaju u istu skupinu vina, a Hrvatska ima snažan povijesni i pravni legitimitet za priznavanje tradicionalnog izraza prošek na razini Unije te sam uvjeren da će Komisija u ovom slučaju za Hrvatsku donijeti pozitivnu odluku i omogućiti ravnopravnost hrvatskih proizvođača na zajedničkom tržištu“ – zaključio je zastupnik Sokol