×

Čak 65 posto odraslih osoba u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu težinu

12.03.2026

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta koja se održala u Strasbourgu, raspravljali smo o problemu pretilosti. U raspravi sam sudjelovao kao koordinator Kluba zastupnika EPP-a u Odboru za javno zdravlje Europskog parlamenta (SANT). Istaknuo sam da je pretilost jedan od najozbiljnijih javnozdravstvenih problema u Europskoj uniji te da 65 posto odraslih osoba u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu težinu. 

„Pretilost je jedan od najozbiljnijih javnozdravstvenih problema u Europskoj uniji. Prema podacima Eurostata, više od polovice odraslog stanovništva u EU ima prekomjernu tjelesnu težinu. Nažalost, statistike pokazuju da je Hrvatska, zemlja iz koje dolazim, država s najvećim udjelom osoba s prekomjernom tjelesnom težinom u Europskoj uniji. Čak 65 posto odraslih osoba u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu težinu, a posebno zabrinjava podatak da se s istim problemom suočava i oko 35 posto djece. To znači da se s ovim problemom suočavamo već od najranije dobi, što dugoročno povećava rizik od brojnih zdravstvenih problema i dodatno opterećuje zdravstvene sustave.“

U svom govoru istaknuo sam i posljedice prekomjerne težine, kako na zdravlje građana tako i na ekonomske troškove. 

„Pretilost je izravno povezana s nizom kroničnih bolesti, od kardiovaskularnih i neuroloških do određenih vrsta raka. Osim zdravstvenih posljedica, ona nosi i značajne društvene i ekonomske troškove, jer povećava troškove zdravstvene skrbi i smanjuje kvalitetu života. Stoga ovu temu moramo promatrati i u kontekstu europskih politika usmjerenih na zdravlje srca i prevenciju kroničnih bolesti na kojima aktivno radimo.“

Istaknuo sam da je prevencija ključ rješavanja ovog problema, kao i da potrošači moraju imati punu informaciju o proizvodu kako bi mogli sami prepoznati i odabrati zdraviji proizvod.

„Ključno je snažnije ulagati u prevenciju. Moramo aktivnije promicati zdravu i uravnoteženu prehranu, poput mediteranske prehrane koja se temelji na maslinovom ulju te kvalitetnim i minimalno prerađenim namirnicama. Jednako je važno raditi na edukaciji građana, posebno djece i mladih, kako bi od najranije dobi razvijali zdrave prehrambene navike.

U tom kontekstu očekujem i prijedlog Europske komisije o obveznoj i ujednačenoj oznaci hranidbene vrijednosti na prednjoj strani pakiranja hrane, koja će potrošačima olakšati prepoznavanje i odabir zdravijih proizvoda. Potrošači moraju dobiti punu informaciju o hrani koju jedu, što danas, nažalost, nije slučaj.“

Govoreći o načinima borbe protiv ovog javnozdravstvenog problema istaknuo sam redovitu tjelesnu aktivnost kao važan faktor.

„Uz pravilnu prehranu, jednako je važna i redovita tjelesna aktivnost. Promicanjem aktivnijeg načina života i povećanjem dostupnosti sportskih sadržaja možemo značajno smanjiti teret bolesti povezanih s pretilošću i poboljšati kvalitetu života naših građana.

Vrijeme je da se ozbiljnije posvetimo ovoj temi jer ulaganje u prevenciju znači ulaganje u zdraviju, otporniju i jaču Europu.“