×

Europski propis o klimi ne smije biti novi teret poljoprivrednicima i OPG-ovima

02.10.2020

Zastupnik u Europskom parlamentu doc. dr. sc. Tomislav Sokolsudjelovao je na konferenciji za medije na temu nadolazeće plenarne sjednice u organizaciji Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Komentirajući Izvješće o Europskom propisu o klimi, koje predlaže osiguranje neto nula emisija CO2 na razini država članica EU te postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine u Uniji kako bi se osiguralo poštivanje Pariškog sporazuma, Tomislav Sokol istaknuo je da svaka strategija koje se donosi na europskoj razini treba biti temeljena na egzaktnim znanstvenim podlogama.

Zastupnik u Europskom parlamentu doc. dr. sc. Tomislav Sokol sudjelovao je na konferenciji za medije na temu nadolazeće plenarne sjednice u organizaciji Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Komentirajući Izvješće o Europskom propisu o klimi, koje predlaže osiguranje neto nula emisija CO2 na razini država članica EU te postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine u Uniji kako bi se osiguralo poštivanje Pariškog sporazuma, Tomislav Sokol istaknuo je da svaka strategija koje se donosi na europskoj razini treba biti temeljena na egzaktnim znanstvenim podlogama. Od posebne je važnosti da postizanje strateških ciljeva, kao što je održiva proizvodnja, ne smije rezultirati smanjenjem poljoprivredne proizvodnje u Europskoj uniji.

„Europskim propisom o klimi i dodatnim reguliranjem ne želimo nametnuti nove terete i proceduralne poteškoće poljoprivrednicima te malim OPG-ovima,. Propisom o klimi i povezanim strategijama moramo omogućiti klimatsku neutralnost u državama članicama, ali neću dopustiti da to učinimo, a da se zanemare kratkoročne posljedice novih mjera za naše poljoprivrednike i gospodarstvenike.“, poručio je Sokol.

U pogledu Izvješća za uspostavu novog mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava, koje sugerira godišnji ciklus praćenja vrijednosti Unije jednakom, objektivnom i poštenom primjenom na sve države članice, zastupnik Sokol izjavio je da bi o eventualnim kršenjima prava trebao odlučivati Sud Europske unije, dok bi o pitanjima vladavine prava glavnu riječ trebalo voditi Vijeće donošenjem odluka kvalificiranom većinom, a ne Komisija..

„Svaka država članica u kojoj se utvrdi nedostatak vladavine prava mogla bi biti podvrgnuta suspenziji plaćanja i preuzetih obveza, smanjenom financiranju i zabrani sklapanja novih obveza.“, naglasio je Tomislav Sokol komentirajući Izvješće o uvjetu poštivanja vladavine prava u okviru pregovora o VFO-u.

Elementi poput ugrožavanja neovisnosti pravosudne vlasti, nesankcioniranja nezakonitih odluka javnih tijela, ugrožavanje administrativne sposobnosti države članice da poštuje obveze članstva u Uniji, uključujući sposobnost učinkovite provedbe pravila, standarda i politika koje su sastavni dio prava Unije, mogu se smatrati nedostatcima koji bi mogli utjecati na načelo dobrog financijskog upravljanja unutar Europske unije.

„Dolazeći iz stranke koja snažno podupire suvremeni europski konzervativizam, zalažem se za vrijednosti vladavine prava, slobode medija te neovisnost pravosuđa, uz neprestan dijalog s civilnim društvom, što predstavlja ključ napredovanja svake demokracije. Poštovanje vladavine prava suštinski je povezano s poštovanjem demokracije i temeljnih prava: demokracija i poštovanje temeljnih prava ne mogu postojati bez poštovanja vladavine prava i obrnuto. Usklađenost i dosljednost unutarnje i vanjske demokracije, vladavine prava i politika o temeljnim pravima ključne su za vjerodostojnost Unije“, zaključuje Sokol.