Bolje plaće, radna okolina, mogućnost napredovanja i kvaliteta života nužni su za zadržavanje zdravstvenog osoblja u zemljama istočne i jugoistočne Europe, zaključeno je na konferenciji „Transformirajmo zdravstvo: europska zdravstvena radna snaga“, kojoj je domaćin bio zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol. Europska komisija već je 2012. procijenila da bi u Europi do 2020. godine moglo nedostajati 230.000 liječnika. To bi značilo da se neće moći ispuniti čak 13,5% europskih zdravstvenih potreba.
Upravo zbog navedenih crnih prognoza, Tomislav Sokol je kao potpredsjednik Interesne skupine za inovacije u zdravstvu i socijalnoj skrbi organizirao ovaj skup s ciljem osvješćivanja o izazovima zdravstvene radne snage, posebice u jeku neviđene pandemije COVID-19.
Migracija kvalificiranog zdravstvenog osoblja iz istočne i jugoistočne Europe u države gdje mogu uživati povoljnije radne uvjete destabilizira socijalne sustave tih država. Slijedom toga, siromašnije se zemlje suočavaju s velikim izazovima pružanja zdravstvene pomoći vlastitom stanovništvu. Posebno nepovoljan ishod prijeti i pacijentima ruralnih, planinskih, najudaljenijih i otočnih područja.
„Ista situacija događa se i u Republici Hrvatskoj. Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine, značajan broj građana, uključujući velik dio liječnika i zdravstvene radne snage, odlučio je emigrirati iz Hrvatske. Za odluke o emigraciji relevantni su ekonomski i neekonomski čimbenici.“, istaknuo je Sokol.
Hrvatska ima manjak liječnika, a osobito nedostaje medicinskih sestara, kojih je prema statistikama iz 2015. tek 5,8 na 1000 stanovnika, u usporedbi s prosjekom EU-a od 8,4. Prema broju liječnika, 319,2 na 100.000 stanovnika, Hrvatska je tek na 19. mjestu od 28 država članica EU-a, navode iz ureda zastupnika Tomislava Sokola.
Kako bi se zdravstveni radnici zadržali u njihovim izvornim zemljama, osim pitanja plaće, važan i presudan element u rješavanju ove nepropisne situacije je i poboljšanje radne okoline i mogućnosti napredovanja, kvalitete života i radnih uvjeta u izvornim zemljama. Moguće rješenje zastupnik Tomislav Sokol vidi u korištenju kohezijske politike te budućeg programa EU za zdravlje (EU4Health): „Ciljanim investiranjem u potrebe zdravstvenih sustava i pripadajuće radne snage možemo posredno i neposredno poboljšati radne uvjete te motivirati naše stručnjake koji su izuzetno cijenjeni na europskom tržištu rada na ostanak u Lijepoj našoj. Upravo kohezijskom politikom možemo ispraviti infrastrukturne i materijalne nedostatke naših zdravstvenih ustanova, posebno onih najpotrebitijih koje se nalaze na otocima i ruralnim područjima. I program EU za zdravlje nudi rješenja. Recimo, Program će u sinergiji s programom Digitalna Europa financirati mjere kojima se unapređuje digitalna transformacija zdravstvenih usluga i povećava njihova interoperabilnost, što će doprinijeti većem kapacitetu zdravstvenih za pružanje novih modela skrbi i integriranih usluga te osigurati učinkovitu radnu snagu u javnom zdravstvu koja raspolaže odgovarajućim vještinama, uključujući digitalne vještine.“, zaključio je Sokol.
