‘Kao posljedica industrijskih politika iz prošlosti, 40 posto lijekova u Europskoj uniji danas dolazi iz trećih država. Istovremeno, 60 do 80 posto aktivnih farmaceutskih sastojaka proizvodi se u Kini i Indiji. U takvim okolnostima, dodatno pogoršanim utjecajem pandemije bolesti COVID-19, Europska unija izložena je riziku nestašice lijekova. Zato nam treba učinkovita farmaceutska strategija s ciljem da Uniju učinimo otpornom i samodostatnom u proizvodnji lijekova i ključne medicinske opreme, koliko god je to moguće i održivo. Uz to, kao zastupnik koji od početka mandata inzistira na stvaranju Europske zdravstvene unije, u okviru farmaceutske strategije snažno zagovaram proširenje zajedničke nabave i na lijekove za liječenje raka i rijetkih bolesti. Tako ćemo ojačati pregovarački položaj manjih i slabije razvijenih država članica, poput Hrvatske, koje nemaju farmaceutske industrijske kapacitete kao one najrazvijenije i sniziti cijene. U tom kontekstu, od golemog bi značaja bilo osnivanje europskog fonda za nabavu lijekova za rijetke bolesti, kako bi pacijenti iz svih država članica imali jednaki pristup ovim često vrlo skupim lijekovima.’ - rekao je Sokol u plenarnom govoru.
Kao izvjestitelj Kluba zastupnika EPP-a za zakonodavno Mišljenje Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta (IMCO) za Uredbu o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju, Sokol je ranije osigurao uspostavu mehanizma prethodnog odobrenja za ograničenje izvoza ključne medicinske opreme kojim se sprječava pojava njihove nestašice u državama članicama. Jednako tako, Sokol je bio među prvim zastupnicima koji je predložio stavljanje pitanja nestašice lijekova na dnevni red Europskog parlamenta što je rezultiralo i donošenjem Rezolucije Europskog parlamenta o nestašici lijekova u rujnu prošle godine.
