'Strategija medicinskih protumjera i Strategija europskih zaliha nužne su da bismo osigurali punu pripravnost Europske unije za buduće krize. Ove strategije zrcale ideju solidarnosti, jednu od temeljnih europskih vrijednosti, koja je, nažalost, bila ozbiljno kompromitirana početkom pandemije COVID-19. Tada smo svjedočili uvođenju izvoznih ograničenja među državama članicama, čak i za ključne medicinske proizvode. Takve situacije ne smijemo više dopustiti.
Stvaranje i održavanje strateških zaliha medicinskih protumjera, uključujući medicinske uređaje, lijekove, zaštitnu opremu i opremu za upravljanje u kriznim situacijama, postaje pitanje opstanka u sve nestabilnijim geopolitičkim okolnostima. No, moramo učiniti i više. Zato zagovaram stvaranje europskog koordinacijskog mehanizma za kritične lijekove i lijekove od zajedničkog interesa. Kao izvjestitelj Europskog parlamenta za novi zakon o kritičnim lijekovima, radim upravo na tome.
Trenutačno ne postoji jedinstveni europski sustav koji bi pružao informacije o stanju zaliha lijekova u državama članicama, niti u farmaceutskim kompanijama, tamo gdje su, prema nacionalnim zakonima, one dužne održavati takve zalihe. U praksi to znači da, ako jedna država članica bilježi nestašicu nekog kritičnog lijeka, nemamo mogućnost brzo provjeriti postoji li višak tog lijeka negdje drugdje u Uniji da bismo u skladu s tim mogli djelovati i dostaviti lijek tamo gdje je potrebno. To moramo promijeniti. Stoga je vrijeme da uspostavimo objedinjenu europsku platformu za praćenje i upravljanje zalihama, ali i za sprječavanje nepotrebnog gomilanja lijekova u velikim državama članicama dok istovremeno manje države članice trpe nestašice.
Danas objavljene strategije i zakon o kritičnim lijekovima predstavljaju konkretan korak prema jačanju solidarnosti u Europskoj uniji, a nju moramo očuvati, jer bez solidarnosti nema ni istinske Europske unije.' - rekao je Sokol.
