‘Pandemija uzrokovana bolešću COVID-19 pokazala je strukturne nedostatke koji otežavaju da se na krize odgovori brzo, učinkovito i koordinirano, a rat u Ukrajini dodatno je potvrdio ranjivost jedinstvenog tržišta uvjetima kriza. Sjetimo se samo praznih polica u trgovinama, nestašica roba i usluga ili pak različitih pravila o putovanjima koja su u jednom trenutku gotovo onemogućila slobodno kretanje jedinstvenim tržištem. Takve scenarije želimo izbjeći u mogućim budućim krizama i zato je važno da je Europska komisija predstavila dugo očekivani instrument upravljanja koji za cilj ima osigurati slobodu kretanja ljudi, roba i usluga ali i spriječiti nestašice. Ukratko, kada utvrdi postojanje razloga krizne situacije, Europska komisija će Vijeću, dakle državama članicama, predložiti aktiviranje ovog mehanizma. Čim se mehanizam aktivira, Komisija će usvojiti listu važnih roba i izvršiti zajedničku nabavu pri čemu će manje države članice, kao što je Hrvatska imati bolju pregovaračku poziciju nego da samostalno vrše nabavu potrebne robe. Značajno je i to da će se državama članicama zabraniti uvođenje izvoznih ograničenja u druge države članice, a morat će se suzdržati i od uvođenja zabrane putničkog prometa.’ - kazao je Sokol te istaknuo da postoji prostora da se prijedlog Komisije dodatno poboljša. ‘Važno je osigurati dostatnost medicinske opreme i lijekova u uvjetima kriza i zato smatram da ovaj instrument u pogledu zabrane ograničenja izvoza treba proširiti i na spomenute medicinske proizvode i lijekove. Sjetimo se da su države članice u kojima je skoncentrirana proizvodnja maski i druge zaštitne opreme početkom pandemije ograničile izvoz zaštitne opreme u druge države članice prouzročivši tako njihovu nestašicu, a upravo takve situacije želimo spriječiti. Stoga sam jasno dao Komisiji do znanja u kojem smjeru se prijedlog mora doraditi.’ - zaključio je Sokol.
