Istaknuo sam da pitanje zaštite prošeka nadilazi naziv proizvoda i zadire u očuvanje hrvatske tradicije, identiteta i prava domaćih proizvođača da na EU razini zaštite autentične proizvode koji su dio nacionalne baštine.
„Nakon neuspjelog pokušaja da se kroz zakonodavni okvir o oznakama zemljopisnog podrijetla za vino onemogući zaštita hrvatskog prošeka, proizvođači prosecca nastavili su raditi pritisak na Europsku komisiju s ciljem odbijanja hrvatskog zahtjeva. Upravo sam se zato susreo s povjerenikom Hansenom i posebno naglasio da prošek ima neprocjenjivu vrijednost u višestoljetnoj povijesnoj i enološkoj tradiciji Hrvatske te da kao takav ima puno pravo na zaštitu kao izvorni tradicionalni proizvod.“
U razgovoru s povjerenikom EK-a naglasak je stavljen na potrebu da se postupak zaštite dovede do kraja na temelju činjenica, tradicije i važećih europskih pravila, bez popuštanja pritiscima interesnih skupina koje žele osporiti hrvatski zahtjev.
„Europska komisija već je zauzela stajalište da sama sličnost u nazivu nije dovoljan razlog za odbijanje zahtjeva, odnosno da dva slična naziva mogu koegzistirati. Podsjećam da je hrvatski zahtjev za zaštitu tradicionalnog izraza „Prošek“ objavljen u Službenom listu EU još 2021., a Komisija je sada pri završetku postupka razmatranja zahtjeva.“
