„Transparentnost demokratskog sustava od ključnog je značaja jer omogućuje građanima sudjelovanje u donošenju odluka. Transparentnost čini okosnicu svih europskih politika, a među njezinim najvažnijim elementima je pravo građana da zatraže i dobiju pristup dokumentima kojima raspolažu europske institucije“ – rekao je zastupnik Sokol.
„U načelu, svi dokumenti europskih institucija trebali bi biti dostupni javnosti. No s druge strane, s određenim dokumentima bi, zbog njihova veoma osjetljivog sadržaja, trebalo postupati na poseban način. U tom kontekstu, određene javne i privatne interese treba posebno zaštititi putem izuzeća, što je i predviđeno u sklopu Uredbe o javnom pristupu dokumentima institucija EU. Institucije imaju pravo, kad je to potrebno, zaštititi svoja savjetovanja i konzultacije da bi osigurale provođenje svojih zadaća“ – istaknuo je zastupnik Sokol.
„Trenutni pravni okvir Uredbe o javnom pristupu dokumentima institucija EU je zadovoljavajući, ali moramo se dodatno pobrinuti da se odluke donose na što otvoreniji način i na razini što je moguće bližoj građanima. Otvorenost omogućuje da građani još aktivnije sudjeluju u procesu odlučivanja i jamči da administracija uživa veću legitimnost te da je učinkovitija i odgovornija prema građanima EU. U tom smislu treba generalno pohvaliti Komisiju u smislu praktične primjene pravila“ – nastavio je Sokol.
Vrijedi podsjetiti da su Komisija i države članice tijekom prošle godine dogovorile zajednički pristup EU-a osiguravanjem zaliha i olakšavanjem distribucije cjepiva. Sklapanjem ugovora o predviđenoj kupoprodaji s pojedinačnim proizvođačima cjepiva Komisija je zajamčila pravo na kupnju određenog broja doza cjepiva prema utvrđenom vremenskom rasporedu i po utvrđenoj cijeni.
„Kad je riječ o učinkovitosti, puno se govorilo o zajedničkoj nabavi cjepiva. Tim postupkom se ubrzao proces razvoja i dostupnosti cjepiva, a Unija je ostvarila bolji pregovarački položaj te smo dobili više cjepiva pod boljim uvjetima i za bolju cijenu. Također, zajedničkom nabavom izbjegnuto je nadmetanje među državama članicama, čime je i manjim i slabije razvijenim državama omogućen jednak pristup cjepivu. Cijeli postupak svakako se može okarakterizirati kao uspjeh.
Zastupnik Sokol se također osvrnuo na SMS prepisku između predsjednice Komisije Ursule von der Leyen sa šefom američke farmaceutske kompanije Pfizer uoči nabave cjepiva u prvoj polovici prošle godine. Europska pravobraniteljica O‘Reilly od Komisije zahtijeva da od kabineta predsjednice von der Leyen zatraži prepisku sa šefom Pfizera. Iz Komisije je pritom naglašeno da će Uredu europske pravobraniteljice odgovoriti u predviđenom roku krajem travnja.
„U slučaju bilo kakvih sumnji, sve dileme je potrebno razjasniti, ali bez dovođenja u pitanje cijelog postupka. Željno iščekujemo odgovor Komisije na ovu temu“ – naglasio je zastupnik Sokol.
„Na kraju, istaknuo bih da je Europska unija, na čelu s Komisijom napravila ono najvažnije – uspješno je odgovorila na ovu pandemiju. Osiguran je jednak pristup cjepivima svim europskim građanima te je time poslana snažna poruka zajedništva i solidarnosti na razini Europe“ – zaključio je zastupnik Sokol.
