„Europa više ne može zatvarati oči pred činjenicom da su digitalne platforme dizajnirane tako da privuku i što dulje zadrže pažnju djece. Zato je vrijeme da jasno kažemo da ovisničkim algoritmima nema mjesta u digitalnom prostoru.
Danas algoritmi analiziraju interese djece i neprestano im nude novi sadržaj kako bi produljili vrijeme provedeno pred ekranima. Ako sustav prepozna omiljenog animiranog junaka ili temu koja privlači dijete, nastavit će ga zasipati sličnim sadržajem. Cilj nije dobrobit djeteta, nego povećanje angažmana i profita. Takve prakse moraju biti zabranjene."
Naglasio sam da dostupni podaci potvrđuju ozbiljnost problema te da posljedice pretjerane izloženosti društvenim mrežama sve više zabrinjavaju stručnjake.
„Podaci su alarmantni. Gotovo svaki drugi adolescent navodi da je gotovo stalno online, a broj mladih koji pokazuju znakove problematičnog korištenja društvenih mreža kontinuirano raste. Suočeni smo s izazovom koji utječe na mentalno zdravlje, koncentraciju, kvalitetu sna i socijalni razvoj naše djece. Istovremeno, sve više stručnjaka upozorava na povezanost pretjerane izloženosti društvenim mrežama s anksioznošću, depresivnim simptomima i smanjenim samopouzdanjem kod mladih.“
Posebno sam istaknuo potrebu za zajedničkim europskim pristupom kako bi se osigurala jednaka razina zaštite djece u svim državama članicama.
„Zato pozivam na uvođenje jedinstvene europske digitalne dobne granice ispod koje bi pristup društvenim mrežama bio moguć isključivo uz izričito roditeljsko dopuštenje. Jednako tako, potrebno je utvrditi minimalnu dob od 13 godina ispod koje pristup društvenim mrežama ne bi smio biti dopušten. Naša je odgovornost osigurati da digitalni prostor štiti djecu, a ne poslovne modele tehnoloških kompanija. Digitalni svijet mora biti oblikovan prema interesima djece, a ne prema logici profita.“
