„U Europskoj uniji svake se godine javlja oko 2,7 milijuna novih slučajeva raka, dok više od 1,2 milijuna građana zbog ove bolesti izgubi život. Ova rasprava povodom Svjetskog dana borbe protiv raka prilika je da ponovno potvrdimo političku volju za potpunu provedbu Europskog plana za borbu protiv raka. No, planovi bez financiranja ostaju samo dobre namjere. Zato europski plan mora pratiti ambiciozno i dostatno financiranje, pri čemu je ključno povećanje izdvajanja za zdravstvo te uspostava snažnog, zasebnog programa za zdravstvo u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru“, rekao je u svom govoru Sokol.
Istaknuo sam i da se teret raka može smanjiti samo ulaganjem u prevenciju, ranu dijagnozu, istraživanje i inovacije te centre izvrsnosti, kao i osiguravanjem dostatnog broja medicinskog osoblja. Posebno sam naglasio važnost ravnomjerne dostupnosti inovativnih onkoloških lijekova u cijeloj Europskoj uniji.
„Danas, nažalost, od 56 onkoloških lijekova koji su odobreni u razdoblju od 2020. - 2023., 54 su dostupna u Njemačkoj, dok su samo 2 dostupna na Malti. Takve razlike nisu prihvatljive jer u Europi ne smiju postojati pacijenti prvog i drugog reda. Nejednakosti su i dalje vidljive i u stopama preživljavanja, gdje su šanse za preživljavanje veće u zapadnoj nego u istočnoj Europi. To je nedopustivo.“
Dodao sam i to da osobe koje su preboljele rak ne smiju biti diskriminirane pri zapošljavanju, ugovaranju polica osiguranja ili pristupu kreditima. Podsjetio sam i na svoj rad na Direktivi o potrošačkim kreditima kojom je kodificirano tzv. pravo na zaborav.
„Borba protiv raka nije samo zdravstvena politika, već je to pitanje jednakosti, solidarnosti i dostojanstva svakog europskog građanina. Zbog toga nam je dužnost da borbu protiv raka i zdravstvo općenito učinimo doista europskim prioritetima“.
