Na konferenciji je prihvaćena Zagrebačka deklaracija koja precizira perspektivu ovih šest zemalja i potvrđuje njihovu pripadnost europskim vrijednostima. Deklaracija prikazuje realno stanje u zemljama jugoistočne Europe te navodi koje su ključne točke u kojima bi trebali još poraditi na snažnijim reformama uz izraženu nedvosmislenu potporu. Sama konferencija je uspjeh hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije jer je u fokus Europske unije ponovno stavljen ovaj dio kontinenta.
Na video konferenciji koja je zamijenila sastanak na vrhu zbog pandemije COVID-19 predsjedavao je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, a uz čelnike država članica EU i šest zemalja jugoistočne Europe, sudjelovali su i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, hrvatski premijer Andrej Plenković, visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell, predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli te predstavnici Europske banke za obnovu i razvoj, Svjetske banke, Europske investicijske banke i Vijeća za regionalnu suradnju.
Zastupnici u Europskom parlamentu (HDZ/EPP) Sunčana Glavak, Karlo Ressler, Tomislav Sokol i Željana Zovko naglasili su važnost ovakve podrške za razvoj i stabilnost cjelokupne jugoistočne Europe.
„Zemlje zapadnog Balkana pripadaju obitelji europskih država i geostrateški su prioritet. Moramo ohrabriti reformske procese nudeći jasnu perspektivu pripadnosti Europskoj uniji. U novim okolnostima epidemije koronavirusa, europska podrška u borbi protiv virusa i oporavku gospodarstva je neprocjenjiva. S druge strane, države Jugoistočne Europe moraju potvrditi predanost uspostavi vladavine prava, demokraciji i reformama. Ovaj sastanak na vrhu potvrđuje potporu europske perspektive zemalja Jugoistočne Europe i njihovu predanost Europskoj uniji“, naglasila je zastupnica Sunčana Glavak.
„Politika proširenja ima budućnost, mi ju potičemo i podsjećamo na pozitivne efekte, Hrvatska je najbolji primjer. 20 godina nakon zagrebačkog summita, vrijeme je da i ovu regiju koja je unutarnje dvorište Europske unije, pa i više od toga, još snažnije povežemo i uključimo u gospodarski i politički prostor. Posebno smo fokusirani na hrvatski narod koji živi u Bosni i Hercegovini i koji je orijentiran prema europskoj perspektivi“, istaknuo je zastupnik Karlo Ressler.
Komentirajući važnost europskog procesa, zastupnik doc.dr.sc. Tomislav Sokol naglasio je da se Klub zastupnika Europske pučke stranke (EPP) kontinuirano zalaže za nastavak proširenja ali i da je ono uvjetovano sposobnošću država jugoistočne Europe da u cijelosti implementiraju europsku pravnu stečevinu i usvoje europske vrijednosti. „Posebno ističem važnost europskog puta Bosne i Hercegovine. Naime, smatram da je proces europske integracije jamac da će hrvatski narod u Bosni i Hercegovini ne samo deklarativno već i faktično uživati sva prava koja mu pripadaju kao konstitutivnom narodu. Europska unija vodi odgovornu politiku prema vlastitom susjedstvu, a dokaz tome je i paket financijske pomoći državama jugoistočne Europe za suočavanje s pandemijom koji premašuje 3,3 milijarde eura“, zaključio je Sokol.
Europska komisija najavila je financijsku potporu u iznosu od 3,3 milijarde eura koje će usmjeriti na suzbijanje pandemije COVID-19 te rješavanje gospodarskih, zdravstvenih i društvenih posljedica. Financijska potpora uključuje 38 milijuna eura za potporu zdravstvenom sektoru usmjerenu prema dostavi zaštitne opreme, maski i respiratora, zatim 389 milijuna eura za potrebe društvenog i gospodarskog oporavka te ponovno pokretanje gospodarstva u državama jugoistočne Europe u vrijednosti od 455 milijuna eura. Također, predviđena je makrofinancijska pomoć od 750 milijuna eura te pomoć Europske investicijske banke od 1,7 milijardi eura.
„Kao zamjenica koordinatora EPP-a za vanjske poslove, pozdravljam održavanje zagrebačkog summita 2020., na kojem će biti potvrđena europska perspektiva naših partnera sa zapadnog Balkana. Glavne teme summita bit će buduća suradnja i zajednički izazovi EU-a i regije, kao i zajednička borba na suzbijanju epidemije COVID-a 19, kao primjer solidarnosti i jedinstva. Europska unija teško je pogođena epidemijom, no ipak je nesebično osigurala potrebnu pomoć zemljama zapadnog Balkana, uključujući i u brojnim područjima, od istraživanja i inovacija do obrazovanja i zaštite kulturne baštine. Značaj ovog summita je i u tomu što ukazuje da je Hrvatska od svih članica EU-a najviše pogođena postojećom, kao i potencijalnom nestabilnošću koja vlada u regiji. Europski je parlament uvijek snažno zagovarao vjerodostojan proces proširenja. Kao suizvjestiteljica za instrument IPA III., ja već surađujem s drugim europskim institucijama na pripremi sljedećeg instrumenta pretpristupne pomoći zapadnom Balkanu s ciljem osiguranja vidljivog napretka k europskim integracijama“, izjavila je zastupnica Željana Zovko.
Za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije ispunjen je jedan od ključnih prioriteta - donošenje političke odluke o otvaranju pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije. Time je Hrvatska poslala snažnu podršku i demonstrirala potpunu predanost u razvijanju europske perspektive zemalja jugoistočne Europe. Pregovore trenutno vode Srbija i Crna Gora o pristupanju Europskoj uniji, dok je Bosna i Hercegovina podnijela zahtjev za članstvo 2016. godine.
