Zastupnik Tomislav Sokol naglasio je važnost borbe protiv nezakonitih prelaska granica i krijumčara: „Prošle godine hrvatska granična policija evidentirala je ukupno 20.278 slučajeva nezakonitog prelaska granice. To je nevjerojatnih 147 posto više u odnosu na 2018. godinu! Ovdje više nije riječ o izbjeglicama, već o onima koji žele iskoristiti blagodati pristupa sustavu azila i potom ilegalno otići na Zapad, u one zemlje iz kojih dolaze naši najglasniji kritičari. No, važno je istaknuti kako su prošle godine naši policajci uhitili i gotovo 1000 krijumčara, iz čega se najbolje vidi koliko kvalitetno obavljaju svoj posao. Jedini prema kojima je hrvatska policija nemilosrdna su krijumčari i oni koji se žele obogatiti na tuđoj nesreći“.
“Nasuprot navodima o navodnom nehumanom postupanju prema migrantima, Hrvatska policija i za vrijeme ove debate u Europskom parlamentu štiti europsku granicu i spašava migrante u po život opasnim situacijama u koje ih dovode trgovci i krijumčari ljudima. Ali niti Hrvatska niti Europska unija ne smiju popustiti političkim pritiscima koji nastoje promijeniti politiku učinkovite zaštite granice od nezakonitih prelazaka, jasno uz zaštitu ljudskog dostojanstva”, istaknuo je Karlo Ressler, kao član Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove.
Zastupnica Željana Zovko kao članica Odbora za vanjske poslove naglasila je važnost sigurnosti ne samo Europske unije nego i Bosne i Hercegovine kada su migracije u pitanju: „Republika Hrvatska najveći je odvjetnik Bosne i Hercegovine koja treba europsku pomoć u zaštiti svojih granica. Ulaganje u sigurnost i stabilnost Bosne i Hercegovine, ulaganje je u sigurnost i stabilnost Europske unije. Mi također štitimo 1,1 milijuna europskih građana koji žive u Bosni i Hercegovini koji su dobili putovnicu od Hrvatske“, naglasila je Zovko.
U svom je govoru zastupnica Sunčana Glavak istaknula: „Jedan od četiri prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem EU je Europa koja štiti, jačanjem unutarnje sigurnosti svojih građana te učinkovitijom zaštitom vanjskih granica. Hrvatska zagovara efikasno i humano upravljanje migracijama i migrantskim putevima“. Naglasila je i da se postupanja na hrvatskim granicama odvijaju u potpunoj usklađenosti s hrvatskim i europskim zakonima i međunarodnim standardnima i pravilima, te kako se Hrvatska svakodnevno suočava s osobama koje ne žele ostati na njezinu teritoriju već im je krajnji cilj zapadna Europa. „Moramo biti svjesni činjenice da pitanje migracija nije pitanje samo jedne države članice već cijele Unije“, te posebno naglasila: „Politički stavovi ne moraju nam biti isti, no ljudski moraju“.
