'Ekstremne vrućine više nisu iznimka. U posljednja dva desetljeća smrtnost uzrokovana vrućinama porasla je za 30 %. Samo u 2022. i 2023. godini zabilježeno je više od 100.000 smrtnih slučajeva u Europi. Hitni prijemi uzrokovani vrućinom porasli su za više od 25 %, a rashladni sustavi u bolnicama, pod pritiskom vrućine, doživjeli su tehničke kvarove. Psihijatrijski i gerijatrijski pacijenti posebno su pogođeni, zbog lijekova koji smanjuju sposobnost tijela da regulira temperaturu. U isto vrijeme, šire se bolesti povezane s porastom temperature. Između 2022. i 2024., broj slučajeva denga groznice, nekad rijetke bolesti u EU, narastao je za 368 %.
Zdravstveni sustavi su preopterećeni, ali još više nepripremljeni za ovakve probleme. To predstavlja neposrednu prijetnju za zdravlje građana. Ovo nije upozorenje za budućnost, to je problem danas. Osim bolnica, već i sami domovi građana postaju zdravstveni rizik. Do 20 % stanovništva EU izloženo je prekomjernom pregrijavanju u vlastitim stanovima zbog loše izolacije i energetski neučinkovitih zgrada. Kao koordinator EPP-a u odboru za javno zdravlje, pozivam Komisiju da izradi europske smjernice za otpornost zdravstvenih sustava na ekstremne vrućine. To uključuje ulaganje u infrastrukturu, protokole za ranjive skupine, mehanizme ranog upozoravanja i bolju prekograničnu koordinaciju.
Međutim, istaknuo bih još jednu stvar, a to je da ova situacija pokazuje koliko je ulaganje u javno zdravstvo bitno i da ono obuhvaća i druga područja osim farmaceutske industrije i kompetitivnosti. Nažalost, iz govora o stanju Europske unije i iz novog prijedloga višegodišnjeg proračuna vidimo da zdravstvo više nije prioritet Europske komisije i to je apsolutno neprihvatljivo. Zbog toga pozivam Komisiju da promijeni svoju politiku, treba nam posebni europski program za zdravstvo kao što smo imali u prethodnom mandatu i to je jedini način da zaštita zdravlja građana ostane jedan od europskih prioriteta.' - rekao je Sokol.
