'Visoke maloprodajne cijene hrane postale su jedno od ključnih pitanja za milijune potrošača diljem Europske unije. Inflacija, iako u određenim sektorima pokazuje znakove usporavanja, u području hrane ostaje tvrdoglavo visoka. Kućanstva diljem Europe primorana su svakodnevno donositi teške odluke birajući između količine i kvalitete, između zdravih izbora i onoga što si mogu priuštiti. Želja velikih međunarodnih kompanija da pod svaku cijenu povećaju svoje profite stvara dodatan pritisak na cijene i direktno podriva povjerenje građana u jedinstveno europsko tržište. Prema podacima Eurostata, u razdoblju od 2015. do 2024. godine cijene hrane i bezalkoholnih pića u Europskoj uniji porasle su za 42,8 posto. Posebno su pogođene osnovne namirnice koje čine temelj potrošačke košarice.
Dodatno zabrinjava činjenica da isti prehrambeni proizvodi, unutar istih trgovačkih lanaca, imaju znatno različite cijene u različitim državama članicama. U nekima se prodaju i do tri puta skuplje nego u susjednim zemljama, bez jasnog opravdanja u troškovima transporta, porezima ili drugim objektivnim faktorima. Ovakva praksa neprihvatljiva je i otkriva duboke pukotine u funkcioniranju unutarnjeg tržišta. Štoviše, sve više se očituje obrazac koji ukazuje na moguće usklađeno djelovanje, odnosno kartel međunarodnih kompanija koje, umjesto da se natječu na slobodnom tržištu, zapravo međusobno dogovaraju cijene. Takvo ponašanje ne samo da narušava tržišno natjecanje, već izravno šteti potrošačima i ugrožava temeljne principe na kojima počiva jedinstveno europsko tržište.
Ne smijemo dopustiti stvaranje Europe potrošača prvog i drugog reda. Stoga pozivam Europsku komisiju da ovu temu stavi u središte nove Strategije za potrošače i što hitnije krene u reviziju Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi. Potrošače moramo zaštititi od samovolje velikih međunarodnih kompanija.' - rekao je Sokol.
